Jesu li masti zaista toliko loše?

FitnessIZDVOJENA VIJEST 01.10.2012 10:28h Autor:

Zdrave masti

Kad laika pitate što od hrane treba izbjegavati – prvo što će vam svi reći jest: MAST! Ovaj makronutrijent je na "crnoj listi" mnogih, a zapravo to nije potrebno. Nisu sve masti iste, i hrana potpuno lišena svih vrsta masti nije zdrava. Naime, masti su najkoncentriraniji izvor energije u namirnicama. Osim opskrbljivanja energijom masti djeluju kao nosači za vitamine A, D, E i K topljive u mastima.

Svojim izgaranjem masti daju 9 kalorija po gramu, nasuprot 4 kalorije koje se dobiju izgaranjem šećera i bjelančevina! Za vrijeme aerobnog treninga visokog intenziteta, masti se koriste kao gorivo, što na koncu može uštedjeti glikogen. Upravo zbog toga, osobe koje se bave sportovima izdržljivosti (poput maratona) masti koriste za nadopunu izgubljene energije. Masti (ulja) osiguravaju dragocjene masne kiseline bez kojih se ne bi mogao zamisliti metabolizam. Masti štite jetru, srca, bubrege; osiguravaju organizam od temperaturnih "šokova" prilikom naglih promjena temperature okoliša; sudjeluju u procesu zadržavanja minerala kalcija u zubima i kostima jer prenose vitamin D. Upravo zbog svih prednosti koje masti imaju treba razlikovati "dobre" od "loših" masti.

Postoje tri glavna oblika masnih kiselina: zasićene, mononezasićene, polinezasićene i transmasne kiseline.

– Nezasićene masne kiseline (npr. oleinska): prevladavaju u biljnim uljima dobivenim iz suncokreta, uljane repe, bundeve, kukuruznih i pšeničnih klica, soje, lana, sezama… (iznimka su ulje kikirikija i palmino ulje);

– Polinezasićene masne kiseline: omega 6 – masne kiseline (linolenska i arahidonska) – koje se nalaze u biljnim uljima i omega 3 – masne kiseline (linoleinska) – koje se nalaze u ribi i ribljem ulju;

– Zasićene masne kiseline: (npr. palmitinska, stearinska) koje prevladavaju u mastima životinjskoga podrijetla (osim ribljeg ulja);

– Transmasne kiseline: nastaju hidrogenacijom, tj. postupkom kojim se u prehrambenoj industriji, pri točno određenim uvjetima, od tekućih biljnih ulja proizvode čvrste masti (tj. od nezasićenih se ulja rade zasićene masti). Tako se dobivaju proizvodi poput margarina, hidrogeniranog ulja za prženje, masti za kolače i dr., koji sadrže puno transmasnih kiselina.

Poznati su zdravstveni benefiti maslinovog ulja; ono sadrži iznimno zdravu oleinsku kiselinu. Nadalje, ono što tijelo dobiva unosom masnoća su esencijalne masne kiseline tj. linolna i linolenska koje se ne mogu sintetizirati u tijelu već se moraju stalno unositi.

Na kraju, zapamtite, nema zdravih i nezdravih namirnica. Postoje samo loše kombinacije i loši omjeri. Iz prehrane niti jedan makronutrijent ne smijemo izbaciti, već ga moramo unositi pametno i u ispravnoj količini.

Zorana Jagodić
zorana.jagodic@fightchannel.hr

PODIJELI

PREPORUČENO

KOMENTARI

POVEZANE VIJESTI