Prema jednoj legendi, kockanje je zapravo pomoglo sagraditi Kineski zid. Priča kaže da se Cheung Leung, vladar Han dinastije, našao u teškom ratu koji je presušio carsku riznicu. Nije mogao više oporezivati građane i morao je pronaći alternativni način putem kojega će nastaviti financirati ratni pohod. Tako je izmislio Ken, igru na sreću sličnu lutriji, koja je ubrzo postala veoma popularna diljem zemlje. Prikupljajući novac kroz tu igru uspio je završiti rat, a legenda govori da se ista metoda prikupljanja sredstava koristila i za gradnju Kineskog zida.
Povjesničari ne mogu sa sigurnošću reći jesu li igre na sreću uistinu pomogle izgraditi svjetski poznatu znamenitost, no činjenica jest da je ovaj način razonode i zarade duboko urezan u povijest čovječanstva. Arheolozi su u drevnom Egiptu pronašli predmete nalik kockicama, dok su u Kini pronađene pločice koje pokazuju indicije postajanja prvotnih igara na sreću.
Ta ljubav prema kocki nije stala sve do danas. Industrija igara na sreću prošle je godine vrijedila čak 66,72 milijardi dolara s time da postoje procjene da će do 2028. dostići skoro tri puta veću vrijednost. Štoviše, Hrvati su samo u 2019. godini potrošili 1,3 milijarde kuna na igre na sreću i klađenje.
Počelo je s kockicama
No, kako je taj multimilijunski biznis uopće došao od običnih kockica do online kasina?
Već smo naveli da su određeni oblici igara na sreću postojali u drevnoj Kini te Egiptu, no prva inačica kasina zabilježena je u antičkom Rimu kada je osnovan “cirkus” – javno mjesto na kojemu su posjetitelji mogli bacati kocke i kladiti se.
U narednim stoljećima pojavljivalo se sve više oblika klađenja, od kartaških igri pa do borbi životinja, a čak se ni pojedini povijesni velikani nisu mogli oduprijeti uzbudljivom osjećaju kocke. Henrik VIII., bivši kralj Engleske koji je poznat po tome što je imao čak šest žena, bio je veliki ljubitelj igara na sreću u kojima, ironično, nije imao baš previše uspjeha. U dvije godine izgubio je čak 3.250 funti, što je za to vrijeme bila ogromna svota novca. Njegov najveći gubitak ticao se vlasništva tzv. “Isusovih” zvona iz Katedrale svetog Pavla. Naime, kladio se kako može pobijediti plemića Milesa Partridgea u igri bacanja kockica, no izgubio je, a Partridge je naredio da se zvona skinu i unište. Koliko je bio loš u kocki, toliko je bio i loš gubitnik. Naime, nedugo nakon toga je Henrik VIII. osudio Partridgea za izdaju i on je svoj život skončao na vješalima.
No, vratimo se sada na povijesni razvoj igara na sreću. Prvi pravi kasino osnovan je 1638. godine u Veneciji i zvao se “Il Ridotto”, što na talijanskom u doslovnom prijevodu znači “mala kuća” jer su prije toga ljudi u pravilu igrali u privatnosti svoga doma. Osim što je bilo moguće igrati igre na sreću, u kasinu je bilo glazbe i plesa, a posluživala se i hrana te piće. Dakako, samo su odabrani imali pravo ulaska, a postojala su i određena pravila koja su se morala poštivati, kao što je dress code ili obaveza da igrači moraju naručiti određena jela s jelovnika.
Monte Carlo
Ubrzo nakon toga kasina su se proširila po ostatku Italije, a potom i po cijeloj Europi, no procvat je bio tek u 19. stoljeću. Interijeri su postajali sve luksuzniji, usluga se popela na neviđenu razinu komfora, a svaka osoba koja drži do sebe morala je biti viđena u kasinu koji se također pretvorio u mjesto rasprave o gorućim političkim pitanjima. No, zbog izmjena zakona o kockanju, većina kasina u Europi se zatvorila do kraja 19. stoljeća. Jedini kasino koji je uspio opstati bio je onaj u Monte Carlu jer u tom gradu nisu postojala ograničenja na igre na sreću. Također, u to isto vrijeme, mala kneževina Monako postala je sve popularnija lokacija posjeta kockarskih entuzijasta.
Nekoliko desetljeća kasnije stvorena je još jedna meka igara na sreću. Riječ je, dakako, o Las Vegasu. Ovaj američki grad je u početku bio odredište kojim su prolazili radnici iz obližnjih rudnika. Međutim, nakon izgradnje Hooverove brane 1935. godine postaje veliko turističko odredište, a pomogla je i legalizacija igara na sreću četiri godine ranije. Nakon toga je Las Vegas je polako stekao svoju titulu Grada zabave, koja mu itekako stoji. Grad u Nevadi godišnje pohodi 40 milijuna posjetitelja, a svi dolaze samo s jednom namjerom – da se zabave. Pod zabavom se prije svega misli na igre na sreću, a turistima na raspolaganju stoji više od 200.000 slot strojeva. Statistike su pokazale da posjetitelj za vrijeme posjeta Las Vegasu provede četiri sata igrajući igre na sreću, što i ne treba čuditi s obzirom na to da je u bilo kojem kasinu u Las Vegasu tako lako izgubiti vrijeme jer niti jedan kasino nema sat!
Online casina
Danas su, pak, igre na sreću dio društva. Skoro svaki grad ima kladionicu, a cijela ta sfera zabave prešla je i u virtualni svijet. Prvo online kockanje otvoreno za širu javnost bilo je izdavanje listića za Međunarodnu lutriju Liechtenstein u listopadu 1994. godine. Iste godine, Antigva i Barbuda (otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana) donijela je Zakon o slobodnoj trgovini, dopuštajući izdavanje licence organizacijama koje se prijavljuju za otvaranje online kasina.
Hrvatska također ima svoju ponudu vlastitih online kasina, a dobar primjer je Arena Casino - prvi hrvatski specijalizirani iCasino u zemlji. Naime, danas se veliki naglasak stavlja na transparentnost igre jer su virtualno tržište preplavili brojne sumnjive stranice za sreću koje su zapravo osmišljene prijevare.
- Svakom igraču jasno i transparentno komuniciramo na što može ostvariti, i kakve bude, što uz transparentu politiku kuće znači da svaki igrač zna koliko može riskirati i kakav dobitak potencijalno može dobiti - poručuju iz Arena Casina.
Arena casino početkom lipnja lansirao je i Arena Bet lanac sportskih i online kladionica. Riječ je o nadogradnji sustava Arena koji osim automat klubova, Arena Casina Makarska i online casina sada uključuje sportsko klađenje, klađenje uživo te mogućnost oklade na loto.
Budućnost igara na sreću je nepredvidljiva, sve se više uvodi i klađenje pomoću kriptovaluta, tako da se zasigurno može očekivati da će igre na sreću i dalje ići u smjeru novih ideja te načina zabave, odnosno zarade.
