Godine 2014. skupina bivših UFC-ovih boraca, među kojima su najpoznatiji Cung Le, Jon Fitch i Brandon Vera, podnijela je tužbu protiv najjače svjetske MMA organizacije tražeći između 800 milijuna i 1,6 milijardi dolara odštete. Navedena tužba teretila je UFC za manipuliranje industrijom mješovitih borilačkih vještina na način koji šteti samim borcima, a sudski postupak u četvrtak je konačno dobio svoj nastavak.
Iz sudskog dokumenta (na 80 stranica) kojeg su objavili MMA Junkie i Bloody Elbow, naime, proizlazi kako je antimonopolska tužba (Le protiv Zuffe/UFC-a) sada i službeno potvrđena - kao kolektivna. Sudac Boulware potvrdio je "klasu borbe", nasuprot "klase identiteta", a predmetna klasifikacija obuhvaćat će sve borce koji su se natjecali na Zuffa priredbama u Sjevernoj Americi od 16. prosinca 2010. do 30. lipnja 2017. "Klasa identiteta", s druge strane, pokrivala bi malu skupinu boraca, čije je fotografije Zuffa koristila u prodaji ili u video-igrama tijekom istog vremenskog razdoblja, što bi podrazumijevalo i daleko manji odštetni zahtjev.
S obzirom, dakle, na potvrđenu certifikaciju "klase", u tužitelje se automatski upisuje oko 1200 boraca koji su se borili pod okriljem UFC-a tijekom spomenutog vremenskog perioda, osim ako se sami ne odluče isključiti iz postupka. Imenovani tužitelji, Cung Le, Jong Fitch, Brandon Vera, Kyle Kingsbury i Javier Vasquez, i dalje će predstavljati čitavu skupinu.
Tužitelji su tražili odštetu u rasponu od 811 milijuna do 1,6 milijardi dolara, a Bloody Elbow tvrdi kako bi, u slučaju da tužitelji i dobiju sudsku parnicu, s obzirom na to da se radi o antimonopolskom slučaju, sud mogao utrostručiti iznos ukupne odštete. Borci su, naime, tvrdili da je UFC prekršio antimonopolski zakon, a prema objavljenom dokumentu, sud je ustanovio da su "najmanje tri imenovana tužitelja bila oštećena u trenutku kad je tužba podnesena".
"Sud nalazi, u svrhu certificiranja klase, da su tužitelji iznijeli dovoljno dokaza da se radi o kršenju antimonopolskog zakona", stoji u objavljenom dokumentu.
O cijeloj situaciji oglasio se i Eric Cramer, odvjetnik boraca koji su podnijeli tužbu.
"Oduševljen sam što mogu objaviti da je sud u slučaju UFC-a certificirao klasu MMA boraca. Radujemo se što ćemo pred porotom u Las Vegasu pokazati naše optužbe da je UFC zlorabio svoju tržišnu moć kako bi suzbio plaće boraca. Borba za pravdu boraca se nastavlja!", objavio je Cramer na Twitteru.
S druge strane, oglasio se i glavni UFC-ov odvjetnik, William A. Isaacson.
"Ovo je samo jedan korak u dugom pravnom procesu i uvjereni smo da će sud na kraju priznati da su tvrdnje navedene u ovoj tužbi pravno i činjenično neutemeljene. UFC-ov vlastiti kontinuirani rast popraćen rastom drugih etabliranih MMA promotora i novih uspješnih sudionika na tržištu pokazuju postojanje zdravog i konkurentnog MMA tržišta koje podjednako koristi sportašima, promotorima i navijačima", rekao je Isaacson za ESPN.
Sud je, između ostalog, ustvrdio da borci "imaju pravo podnijeti svoje zahtjeve za mjeru zabrane," što bi moglo značiti da će UFC biti osuđen na drastičnu promjenu svoje poslovne politike. Uz same odštete koje bi se mogle brojati u milijardama, promjena poslovnih praksi potencijalno bi mogla predstavljati čak i veći rizik za funkcioniranje UFC-a budući da će tako vjerojatno ostati bez poluga kojim drže kontrolu nad tržištem i održavaju se kao dominantna sila u MMA sportu.
Valja svakako obratiti dodatnu pozornost na pojedine nalaze koje je sud istaknuo nakon devetogodišnjeg postupka.
Sud je, primjerice, utvrdio da je UFC "namjerno sudjelovao u protunatjecateljskom ponašanju kako bi održao ili povećao svoju moć" u industriji.
"To je uglavnom postignuto na tri načina: prvo, provođenjem ugovora o isključivanju (primjerice, zabrana sudjelovanja na priredbama drugih organizacija, op.a.), koji su držali borce "zatvorenima" na antikonkurentski način; drugo, izvanugovornim metodama kojima se ugovore s borcima nastojalo učiniti trajnima; i treće, kroz akviziciju, odnosno gašenje konkurencije", stoji u objavljenom sudskom dokumentu.
Iz istog dokumenta proizlazi i kako je utvrđeno da je UFC koristio "različite nemilosrdne prisilne tehnike kako bi spriječio borce da postanu slobodni (free agent), čineći ugovore efektivno trajnima". Sud je, isto tako, primijetio kako je UFC "zadržao značajnu kontrolu nad karijerama boraca" različitim mehanizmima.
"Budući da borci nisu bili plaćeni osim ako se nisu borili, to je omogućilo Zuffi da koristi različite strategije vezane uz vrijeme, položaj i protivnike u borbama, kako bi prisilio borce da obnove svoje ugovore što ranije ili ih produže kako bi zaradili plaću", navodi se u dokumentu u kojem je, također, naglašeno i kako UFC koristi "restriktivne ugovore" koji mogu trajno kontrolirati borce i povećavati već postojeću dominantnu tržišnu snagu promocije.
"Kombinirani učinak restriktivnih klauzula ugovora stvorio je situaciju u kojoj je Zuffa imala ekskluzivnu moć kontrolirati sposobnost borca da zaradi novac tijekom karijere. Putem ovih restriktivnih ugovora, Zuffa je kontrolirao koliko, gdje i kada borci mogu zaraditi naknadu sudjelovanjem u borbi", ističe se u dokumentu. Navodi se i kako UFC koristi svoju moć da "pritisne borce da obnove ugovore" i "ograniči mogućnosti borca", opisujući to kao "razarajući učinak na sposobnost boraca da kontroliraju svoje karijere".
UFC-ovo gašenje potencijalne konkurencije sud je okarakterizirao kao "protunatjecateljsko ponašanje".
"Tužitelji vjerodostojno dokazuju da je Zuffa sustavno prisilio na gašenje konkurentske promotore" stoji u dijelu dokumenta koji se referira na UFC-ovu akviziciju Strikeforcea i još dvije organizacije, a nastavak donosi:
"Tuženikove horizontalne akvizicije učvrstile su njihovu dominaciju na tržištu. Ove akvizicije svjesno su eliminirale potencijalne suparničke promocije u koje bi borci inače mogli prijeći. Ovo je ponašanje u velikoj mjeri isključilo tržišno natjecanje i imalo antikonkurentske učinke na cijelom tržištu bez ikakvih prepoznatljivih prednosti za promicanje tržišnog natjecanja. Sud se slaže s tužiteljima da je tuženikovo namjerno protutržišno ponašanje održalo ili povećalo monopsonsku moć tuženika. Sud nalazi da tuženik nije uspio predočiti nikakve smislene dokaze da su te akvizicije bile poticajne za tržišno natjecanje ili da su pridonijele razvoju industrije".
Niske plaće UFC-ovih boraca tema je koja je posljednjih mjeseci i godina privukla mnogo pažnje u borilačkoj zajednici. Tijekom 2022. godine, naime, UFC je zaradio 1,14 milijardi dolara, a unatoč velikom skoku prihoda, plaće boraca su stagnirale, o čemu govori i podatak da je tek 13% navedenih prihoda iz 2022. izdvojeno za plaće boraca.
"Zbog ovog antikonkurentskog, prisilnog ponašanja, borci su bili zarobljeni Zuffinim ugovorima i njihovim restriktivnim uvjetima, stvarajući situaciju u kojoj je Zuffa imala nesputanu moć i priliku smanjiti naknade borcima", zaključio je sud.
