"El Animal" se vratio - izgovorio je Filip Hrgović u jednom od intervjua neposredno nakon pobjede jednoglasnom sudačkom odlukom (97-93, 96-95, 98-92) nad Joeom Joyceom, a predmetne četiri riječi najjezgrovitije sažimaju ono čemu smo svjedočili u glavnoj borbi manchesterske "Heavy Impact" priredbe. Hrvatski udarač iz prijelomnog je meča svoje dosadašnje karijere izišao sa štitom, visoko uzdignute ruke, te u profesionalni rezime ubilježio 18. trijumf i - najvažnije od svega - "checkirao" kartu za ponovni let prema gornjem domu teške kategorije.
Maksimalni rizik
Da bismo poimali težinu i vrijednost tog podviga, potrebno je premotati film na početak ožujka. Sve do dana - ili noći - kada je Hrgoviću iznenada zazvonio mobitel, odnosno kada mu je glas s druge strane linije ponudio da zamijeni ozlijeđenog Dilliana Whytea i na "short notice" uskoči u ring s Joyceom. Teškaš iz Sesveta nije kalkulirao već je odlučno ispalio: - Prihvaćam!
Imajući u vidu da mu, kao boksaču koji nema američku ili britansku putovnicu (u prijevodu veliko tržište iza sebe), nova ponuda za borbu s velikim imenom neće tako brzo ponovno sletjeti, ušao je u maksimalan rizik. S jedne je strane to razuman potez, no s druge - iziskuje golemu hrabrost.
Pristao je Hrgović, dakle, bez cjelovitog pripremnog kampa, izaći na megdan čovjeku koji je već bio u naprednoj fazi trenažnog procesa, u punoj formi, i koji je, unatoč recentnim porazima, još ne tako davno slovio kao potencijalni svjetski prvak i koji je nokautirao elitne teškaše kao što su Daniel Dubois i Joseph Parker. Čovjeku od kojeg je, uostalom, i sam svojedobno izgubio i koji je na Olimpijskim igrama 2016. u Rio de Janeiru stajao na stepenici pobjedničkog postolja višoj od njegove. Otišao je "all in" savršeno svjestan činjenice da ga eventualni poraz, koji bi mu bio drugi uzastopni, baca na margine teške kategorije i vjerojatno trajno isključuje iz svih ozbiljnih kombinacija.
Unatoč, međutim, svim otegotnim okolnostima i rizicima, "El Animal" je parafirao ugovor i u tišini dvorane krenuo slagati plan za "Operaciju Juggernaut". Tako to rade ratnici. Tako to rade ljudi koji imaju "cojones". Tako to rade oni koji čvrsto vjeruju u sebe i svoje sposobnosti.
Ušao je u "rat" s prekaljenim i tvrdim "Juggernautom" na njegovom terenu i pred njegovom publikom, te isporučio taktički vrlo zrelu izvedbu. Nije krenuo uraganski i prekomjerno se trošio u uvodnim rundama (kao što mu se znalo događati u nekim mečevima), već se držao očito dobro pripremljenog plana i racionalno koristio svoje energetske zalihe.
Taktički zrela izvedba
Pustio je, nadalje, Joycea da bude taj koji prividno drži sredinu ringa i gazi prema naprijed, dok je on dobrim dijelom meča bio u defenzivi - ali u defenzivi iz koje je pogodio više udaraca u svakoj od deset odrađenih rundi! Nemilo je kontrirao i pogađao "El Animal", što sa zadnje, što s prednje noge, te, prema statističkim podacima CompuBoxa, ukupno pogodio 253 od 502 upućena udarca (50,4 posto) dok je Joyce pogodio njih 140 od 522 (26.8 posto). Hrvatski je teškaš pogodio čak 206 snažnih udaraca od 369 koliko ih je uputio (55,8 uspješnosti), dok su kod Britanca u toj statističkoj kategoriji zabilježena 73 pogođena snažna udarca od 245 upućenih (29,8 posto). CompuBox, "summa summarum" ističe da nitko protiv Joycea nije pogodio toliki broj udaraca (253), odnosno snažnih udaraca (206), kao što je to učinio Hrgović. Treba li tome išta dodati?
Stigao je, dakle, na "short notice", sa samo četiri tjedna priprema iza sebe i Joyceu praktično završio karijeru na najvišoj razini, a sebi istodobno širom otvorio vrata elitnog "heavyweight" kluba. Veliki rizik - velika nagrada, kaže jedna popularna deviza, a njezinu je srž teškaš i Sesveta nanovo oživotvorio u ringu Co-op Live Arene.
Što je sljedeće za Hrgovića? Mogućih scenarija i potencijalnih protivnika je pregršt te će se o njima zasigurno naveliko spekulirati u narednim tjednima, no postoji jedno daleko važnije, rekao bih ključno, pitanje u cijeloj ovoj priči. Ako je Filip u najtežoj fazi života, neposredno nakon gubitka oca, mogao okrenuti meč protiv Zhileija Zhanga (na kojem su mnogi kasnije polomili zube), ako je bolestan i ozlijeđen mogao nekoliko rundi dominirati kasnijeg svjetskog prvaka Daniela Duboisa, a onda i prehodati njegove najjače udarce (koji su jednog Anthonyja Joshuu doslovno izvrtali po ringu), i ako je mogao na "short notice" izudarati Joycea kao nijedan teškaš prije njega - što tek može učiniti potpuno zdrav i optimalno pripremljen?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....